PREHRANA I HIDRACIJA PALIJATIVNIH BOLESNIKA

Edukativni materijal za volontere

Izvor: Simpozij:
Hrvatsko društvo za palijativnu skrb Hrvatskog liječničkog zbora
Prehrana i hidracija u palijativnoj skrbi bolesnika, Vukovar,1.-3.12.2016.

Teme Simpozija: potporno i palijativno liječenje, specifičnosti prehrane palijativnog bolesnika, bol i prehrana, depresija i prehrana, prehrana onkoloških bolesnika, probiotici u prehrani, uloga psihologa u prehrani, uloga stomatologa u prehrani, uloga ljekarnika u prehrani.

Potporno i palijativno liječenje
Sastavnica holističkog pristupa u palijativnoj skrbi je prehrana prema načelima nutritivne potporne terapije.
Za svakog bolesnika posebno prijedlog prehrane bolesniku i obitelji nudi kompetentna osoba. Volonter poznaje ovo pravilo i pri skrbi za palijativnog bolesnika traži naputak o prehrani od organizatora volontiranja. Koordinator za volontere, pri preuzimanju uključivanja volontera, traži i pisani naputak o provođenju nutritivne poporne terapije.

Specifičnosti prehrane palijativnog bolesnika
Kod određivanja nutritivne potpore palijativnom bolesniku, određuje se put unosa hrane i vrsta hrane.
Često se određuje davanje izotonične otoipne bez nutritivne potpore, znači samo hidraciju. Hidracija je nadoknada dnevne potrebe organizma za tekućinom. Nepravilno odabrana hidracija može povećati tegobe bolesnika. Hidracija se provodi na usta ili, ako bolesnik ne može gutati, hidracija se provodi supkutanom infuzijom.
Odluka o načinu prehrane je i etičko pitanje. Ispred kvantitete je uvijek kvaliteta.

Bol i prehrana
Najdistresniji problem kod palijativnih bolesnika, pored straha je kronična bol. Liječi se prema knceptu biopsihosocijalnog modela. To znači multidisciplinarno, multimodalno, farmakološko i nefarmakološko, minimalno invazivno.
Za volontera je važno znati kako se bolesnikova bol liječi.
Ako se liječi farmakološki, potrebno je znati koji lijek i kako se daje; prije, poslije ili za vrijeme jela. U slučaju napredovanja bolesnikovih patnji, potebno je znati kome se treba obratiti.

Depresija i prehrana, uloga psihologa u prehrani
Volonter treba znati prepoznati neugodna emocionalna stanja koja ometaju uzimanje preporučene prehrane. Obaveza je volontera o neuzimanju preporučenog obroka, obavijestiti kontakt osobu, s ciljem uključivanja psihologa u zbrinjavanje.

Prehrana onkoloških bolesnika, probiotici u prehrani
Anoreksija i malnutricija, gubitak težine i mišićne mase, funkcionalno propadanje….prate ove bolesnike. U liječenju se primjenjuje nadomjesna enteralna potpora, tj. pripravci koji zamjenjuju obroke. Ponekad se propisuju probiotici
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. “dobre” bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.
Potporna prehrana je prilagođena pojedincu, ovisno, između ostalog, o životnom stilu, sociokulturnim navikama i ostalim čimbenicima. Mučnina i povraćanje su česte nuspojave liječenja. Volonteru se daju precizne upute o postupcima kod nuspojava liječenja a s tim u vezi i provođenju prehrane. Kod ovih bolesnika često se hrana unosi kroz sondu ili direktno u želudac ,kroz tzv.PEG, otvor na želudcu. Edukacija volontera uključuje i hranjenje na ovaj način, ako postoji nemogućnost zadovoljavanja unosa hrane i tekućine na usta.

Uloga stomatologa u prehrani
Za volontera je značjno steći znanja i usvojiti vještine održavanja higijene usne šupljine, u kojoj nema naslaga. Ovo uključuje redovno pranje zubi i usta.
Uklanjanje naslaga sa sluznice i sprečavanje kolonizacije bakterija koje mogu za posljedicu imati kobnu upalu pluća, kompetencija je medicinske sestre. Volonter provodi planiranu prehranu i sluznicu usta održava vlažnom. Vlažna sluznica usta ugodno djeluje na bolesnika i smanjuje osjećaj žeđi.
Važna zadaća volontera je promatrati bolesnikovu sluznicu usta i kod promjena obavijestiti svog koordinatora ili medicinsku sestru koja skrbi za bolesnika. Nužno je sve zabilježiti u volonterski izvještaj o svakoj posjeti.

Uloga ljekarnika u prehrani
Volonteri trebaju imati informaciju kako i gdje se bolesnik opskrbljuje lijekovima.
Udruga volonteru pruža potporu oko nadomjesne opskrbe bolesnika u slučaju izostaka redovne opskrbe. Dakle, volonter ima dva osnovna oslonca za pomoć oko opskrbe bolesnika potrebnim dodacima prehrani i drugim pomagalima; bolesnikovog jekarnika i ljekarnika koji podupire Udrugu.

Ukratko
Pothranjenost povezana s bolešću česta je kod palijativnih bolesnika.
Pothranjenost povećava pobol i smrtnost, smanjuje kvalitetu života, povećava učestalost bolničkog liječenja pa su, posljedično, troškovi liječenja značajno veći.
Probir na pothranjenost koji provodi zdravstveni djelatnik, rezultira planiranjem bolje hranjive terapije. Volonteru ova preporučena hranjiva terapija treba biti poznata. Postoje dodaci prehrani i tzv . probiotici, koji se za svakog bolesnika posebno propisuju.
Ako je uzimanje na usta otežano, najčešće se hrana unosi kroz nazogastričnu sondu, direktno u želudac kroz otvor na želucu, te hranjenje infuzijom kroz venu, ili nadomjestak tekućine infuzijom, ispod kože.
Volonter obaviještava i bilježi svaku primjećenu promjenu u uzimanju hrane i dodataka prehrani. Ovakvim točnim bilježenjem i obaviještavanjem, utječe na promjenu planiranja prehrane.
Volonter se,na ovaj način, aktivno uključuje u prilagođavanje dnevnim potrebama bolesnika, povećava kvalitetu života, te, posljedično, štedi sredstva u zdravstvenom sustavu.

Tekst: Stana Košćak

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*